"Fajront u Sarajevu" dočekan sa oduševljenjem

Knjiga "Fajront u Sarajevu", autora Neleta Karajlića, promovisana je večeras u prepunoj sali Narodne biblioteke "Filip Višnjić" u Bijeljini. Nenad Janković, alijas dr Nele Karajlić, rekao je da je knjiga nastala kao skup njegovih iskustava koje "drži i u glavi i u srcu" i sjećanja od rođenja do momenta kada je napustio Sarajevo i došao u Beograd.

"Knjiga ima dva junaka, mene i grad, Sarajevo gdje sam rođen, u kome sam doživio sve ono što je lijepo, ali i sve što je ružno. Sarajevo i ja smo se u ovoj knjizi rastali na ne baš impresivan način, ali knjiga je ostala kao svjedočanstvo onog vremena i vraćanje unazad, na ono kako je to, otprilike, bilo kad su rok muzika i Top lista nadrealista, kao i druge stvari, krasile čuvene osamdesete", rekao je Karajlić novinarima u Bijeljini.

On je naveo da knjiga odgovara na pitanje zašto se sa nostalgijom ljudi sjećaju tog vremena, iako ono "objektivno nije bilo ni ekonoski niti politički baš predivno". Karajlić kaže da je knjiga, zapravo, samo na površini sarajevska priča, ali suštinski je to svjetska priča u kojoj svaki čovjek na planeti može da osjeti ljubav između njega i rodnog grada, ali i trenutka kada se iz tog rodnog grada odlazi. "Sarajevo je moj rodni grad, ali da li ga volim ili ne... odgovor na ovo pitanje ću sakriti", rekao je Karajlić.

On je rekao da je knjiga mnogo prodavanija u centru Srbije, među ljudima koji nisu imali nikakve veze sa Sarajevom, nego gdje bi, po logici stari, trebalo biti mnogo više onih koje to interesuje. Karajlić je dodao da je knjiga, jednom riječju, zainteresovala sve one koji jesu ili nisu iz Sarajeva.

On je istakao da je Sarajevo imalo "mitološku snagu" u bivšoj Jugoslaviji i predstavlja simbol nečega što su posebno voljeli svi – od Vardara pa do Triglava, odakle i velika zainteresovanost ljudi iz Makedonije, Srbije, Crne Gore... za knjigu "Fajront u Sarajevu". "Sarajevo je nosilo nešto što je plijenilo i što je imalo svoj poseban pečat", rekao je Karajlić. Komentarišući pitanje o jeziku na kojem je knjiga pisana, Karajlić je rekao da je pisana na srpskom jeziku. "Pisao sam knjigu upravo onako kako smo mi tada u Sarajevu govorili, sa dosta riječi koje su u to vrijeme bile u upotrebi kao zapadna varijanta, pa se može pomisliti da je pisana na srpskohrvatskom", rekao je Karajlić.

Direktor Narodne biblioteke "Filip Višnjić" Jovan Cvjetković najavio je, zbog nezapamćeno velike posjete na promociji ove knjige, mogućnost da Karajlić u Bijeljini gostuje ponovo krajem novembra.

Srna